fbpx

Tjeskoba – anksioznost

i  panični napad

Tjeskoba – anksioznost  i panični napad

Znate li koja je razlika između straha i anksioznosti?

Navedenu razliku možemo najlakše opisati ako strah promatramo kao trenutnu emociju, a anksioznost kao pobuđeno stanje organizma za nadolazeći događaj koji će izazvati strah. Taj događaj može biti stvaran, zamišljen ili neodređen (bojimo se nečega, a ne znamo čega). Treba naglasiti da su anksioznost i strah normalne i zdrave reakcije organizma u opasnim situacijama. Postaju poteškoća kada u okolini nema realne opasnosti ili kada su tolikog intenziteta da ometaju normalno funkcioniranje i svakodnevan život.

Anksiozni poremećaji su jedna od najčešćih skupina psihičkih poremećaja. Procjenjuje se da u općoj populaciji u modernom društvu između 5 do 10% stanovništva ima neki od oblika anksioznog poremećaja. U osnovi svih anksioznih poremećaja je strah. Dakle ako sumnjate da ste prekomjerno anksiozni, trebate znati da je to stanje učestalo te se nemate čega sramiti već je najbolje stupiti u kontakt sa stručnjakom (psihoterapeutom, psihologom ili psihijatrom).

Najčešći anksiozni poremećaji su generalni anksiozni poremećaj, napadi panike, fobije i opsesivno kompulzivni poremećaj. U ovom tekstu ćemo detaljnije opisati generalni anksiozni poremećaj i napade panike. Generalni anksiozni poremećaj prisutan je kod otprilike 3 do 5% ljudi, a karakteriziraju ga osjećaj napetosti i neodređeni strah od budućnosti. Osoba je zabrinuta i anksiozna, često osjeća strah, a nije nužno da zna od čega. Navedeno stanje treba trajati 6 ili više mjeseci te uključivati tri ili više od sljedećih karakteristika:

  • Opći nemir ili osjećaj zarobljenosti ili osjećaj da je osoba „na rubu živaca“
  • Osjećaj pojačanog umora tijekom dana ili brzo umaranje u svakodnevnim aktivnostima
  • Razdražljivost
  • Poteškoće s koncentracijom
  • Povećana mišićna napetost
  • Poremećaji spavanja

Panični napad može doći sa strahom od javnih prostora (agorafobija) ili bez njega. U prvom slučaju njegova učestalost u općoj populaciji je između 1,5 te 3%. Dvaput je češći kod žena, a najčešće se javlja u adolescenciji i kasnim 30im godinama. Panični napadaji „u paketu“ s agorafobijom su još češći. Procjenjuje se da 3 – 4% ljudi u razvijenim zemljama pati od navedenog problema. Panični napadaj sa strahom od javnih prostora tri puta je češći kod žena nego kod muškaraca. Vjerujemo da imate generalnu sliku o tome što je panični napadaj, no promotrimo što o njemu kažu stručnjaci. Da bi se neko stanje okarakteriziralo kao panični napad treba biti zadovoljeno barem četiri od navedenih simptoma:

  • Neočekivani poremećaj u radu srca
  • Pojačano znojenje
  • Drhtanje tijela
  • Poremećaj u disanju
  • Bol ili neugoda u prsima
  • Mučnina ili bolovi u trbuhu
  • Osjećaj pojačane hladnoće ili vrućine
  • Osjećaj neugodnog bockanja po koži
  • Osjećaj gubitka realnosti ili pojma o sebi
  • Strah od gubitka kontrole i toga da će se „prolupati“
  • Strah od umiranja

Psihoterapija se pokazala vrlo uspješna u liječenju anksioznih poremećaja i paničnih napada. Ako imate postavljenu dijagnozu ili sumnjate u svoje psihičko stanje obratite se s povjerenju nekome od naših iskusnih psihoterapeuta.

Izdvojeni terapeuti koji se bave ovom vrstom poteškoće

  • Barbara Miletić Edukantica kognitivno-bihevioralne psihoterapije pod supervizijom, magistra psihologije
  • Tajana Prlić Edukantica kognitivno-bihevioralne psihoterapije pod supervizijom, magistra psihologije
  • Slavica Martinović Schank Edukantica transakcijske analize pod supervizijom, licencirana voditeljica autogenog treninga, magistra psihologije
  • Leona Bortas Kognitivno-bihevioralni psihoterapeut pod supervizijom, Magistra psihologije
  • Irina Maksimović Gestalt psihoterapeut, Kognitivno bihevioralni terapeut pod supervizijom, Magistra psihologije
  • Matija Perković Edukant realitetne psihoterapije pod supervizijom, magistar prava
  • Marina Marghetti Edukantica Gestalt psihoterapije pod supervizijom, magistra pedagogije i hrvatskog jezika i književnosti
  • Tomislava Gregov Magistra gestalt psihoterapije, certificirana gestalt terapeutkinja
  • Ivana Šuša Diplomirani Gestalt terapeut, licencirani supervizor psihosocijanog rada, mag. socijalnog rada
  • Ivan Sušanj Dipl. psiholog, kognitivno bihevioralni psihoterapeut pod supervizijom
  • Helena Dukić Gestalt psihoterapeut pod supervizijom, Guided Imagery and Music terapeut, dr. sc. psihologije glazbe
  • Tajana Petrović Čemeljić dipl. Gestalt-terapeutkinja mag. educ. philol. croat.
Podijeli s prijateljima :)