Tjeskoba – anksioznost
i panični napad
Tjeskoba – anksioznost i panični napad
Znate li koja je razlika između straha i anksioznosti?
Navedenu razliku možemo najlakše opisati ako strah promatramo kao trenutnu emociju, a anksioznost kao pobuđeno stanje organizma za nadolazeći događaj koji će izazvati strah. Taj događaj može biti stvaran, zamišljen ili neodređen (bojimo se nečega, a ne znamo čega). Treba naglasiti da su anksioznost i strah normalne i zdrave reakcije organizma u opasnim situacijama. Postaju poteškoća kada u okolini nema realne opasnosti ili kada su tolikog intenziteta da ometaju normalno funkcioniranje i svakodnevan život.
Anksiozni poremećaji su jedna od najčešćih skupina psihičkih poremećaja. Procjenjuje se da u općoj populaciji u modernom društvu između 5 do 10% stanovništva ima neki od oblika anksioznog poremećaja. U osnovi svih anksioznih poremećaja je strah. Dakle ako sumnjate da ste prekomjerno anksiozni, trebate znati da je to stanje učestalo te se nemate čega sramiti već je najbolje stupiti u kontakt sa stručnjakom (psihoterapeutom, psihologom ili psihijatrom).
Najčešći anksiozni poremećaji su generalni anksiozni poremećaj, napadi panike, fobije i opsesivno kompulzivni poremećaj. U ovom tekstu ćemo detaljnije opisati generalni anksiozni poremećaj i napade panike. Generalni anksiozni poremećaj prisutan je kod otprilike 3 do 5% ljudi, a karakteriziraju ga osjećaj napetosti i neodređeni strah od budućnosti. Osoba je zabrinuta i anksiozna, često osjeća strah, a nije nužno da zna od čega. Navedeno stanje treba trajati 6 ili više mjeseci te uključivati tri ili više od sljedećih karakteristika:
- Opći nemir ili osjećaj zarobljenosti ili osjećaj da je osoba „na rubu živaca“
- Osjećaj pojačanog umora tijekom dana ili brzo umaranje u svakodnevnim aktivnostima
- Razdražljivost
- Poteškoće s koncentracijom
- Povećana mišićna napetost
- Poremećaji spavanja
Panični napad može doći sa strahom od javnih prostora (agorafobija) ili bez njega. U prvom slučaju njegova učestalost u općoj populaciji je između 1,5 te 3%. Dvaput je češći kod žena, a najčešće se javlja u adolescenciji i kasnim 30im godinama. Panični napadaji „u paketu“ s agorafobijom su još češći. Procjenjuje se da 3 – 4% ljudi u razvijenim zemljama pati od navedenog problema. Panični napadaj sa strahom od javnih prostora tri puta je češći kod žena nego kod muškaraca. Vjerujemo da imate generalnu sliku o tome što je panični napadaj, no promotrimo što o njemu kažu stručnjaci. Da bi se neko stanje okarakteriziralo kao panični napad treba biti zadovoljeno barem četiri od navedenih simptoma:
- Neočekivani poremećaj u radu srca
- Pojačano znojenje
- Drhtanje tijela
- Poremećaj u disanju
- Bol ili neugoda u prsima
- Mučnina ili bolovi u trbuhu
- Osjećaj pojačane hladnoće ili vrućine
- Osjećaj neugodnog bockanja po koži
- Osjećaj gubitka realnosti ili pojma o sebi
- Strah od gubitka kontrole i toga da će se „prolupati“
- Strah od umiranja
Psihoterapija se pokazala vrlo uspješna u liječenju anksioznih poremećaja i paničnih napada. Ako imate postavljenu dijagnozu ili sumnjate u svoje psihičko stanje obratite se s povjerenju nekome od naših iskusnih psihoterapeuta.
Izdvojeni terapeuti koji se bave ovom vrstom poteškoće
-
-
Antonia Žeko Kognitivno-bihevioralna savjetodavna terapeutkinja za djecu i adolescente, magistra edukacijske rehabilitacije
-
-
-
-
-
Slavica Martinović Schank Edukantica transakcijske analize pod supervizijom, licencirana voditeljica autogenog treninga, magistra psihologije
-
Leona Bortas Hetler Edukantica kognitivno-bihevioralne terapije pod supervizijom, magistra psihologije
-
Irina Maksimović Gestalt psihoterapeutkinja, edukantica kognitivno-bihevioralne terapije pod supervizijom, magistra psihologije
-
-
-