Oko trećine stanovnika Republike Hrvatske u dobi od 25 do 35 godina ima visoko (pet ili više akademskih godina) ili više obrazovanje (tri ili četiri akademske godine). Prema nacionalnom istraživanju čak 90% srednjoškolaca želi upisati fakultet po završetku srednje škole. Nasuprot ovoj dobnoj skupini, oko 20% stanovnika naše zemlje ima visoko ili više obrazovanje. Do prije 20 do 30 godina završavanje fakulteta je uglavnom značilo dobro plaćen i siguran posao, a danas su se društvena očekivanja znatno povećala te se od velikog broja mladih jednostavno očekuje da završe fakultet.

Dodatni pritisak na studente stvara i činjenica da fakultetska diploma više nije garancija zaposlenja. Velika konkurencija, visoka očekivanja, društveni pritisak i upitna kvaliteta obrazovanja na mnogim fakultetima lako mogu dovesti do nedostatka motivacije za studiranjem. Pad jednog ispita često vodi padu drugoga, a pad ključnih predmeta padu godine.
Prosječna duljina studiranja u Hrvatskoj je više od šest godina, a oko polovice studenata koji upišu fakultet ne uspijevaju ga završiti. Mnogi upadnu u začarani krug – rade slabo plaćene studentske poslove da bi platili godinu, a s obzirom da rade, nemaju dovoljno vremena za učenje.

Neuspjeh na fakultetu se često preslikava na druga područja života pa osoba postaje nezadovoljna sama sobom što utječe na pogoršanje odnosa s obitelji, prijateljima i seksualnim partnerom. Iskustvo studiranja lako od lijepog i zabavnog može postati stresno i naporno te brojne osobe upravo na fakultetu dožive prve psihičke probleme. Razgovor sa stručnjakom pomoći će vam da shvatite vaše ciljeve u životu te odaberete ono što je najbolje za vas. Dogovorite online susret s jednim od brojnih Exedrinih psihoterapeuta po vašem izboru te naučite više o sebi kako bi ste kvalitetnije i lakše donijeli odluku i završili fakultet ili odustali od studiranja bez osjećaja krivnje.