fbpx

Poremećaji osobnosti

Poremećaji osobnosti

Da bi se neko ponašanje svrstalo u poremećaj ličnosti tj. poremećaj osobnosti, potrebno je da ponašanje odstupa od normalnog, bude stalno prisutno tijekom razdoblja od pet ili više godina te se pojavljuje u različitim situacijama. Vidimo da je navedena definicija dosta široka. Psihički poremećaji ličnosti se često javljaju zajedno pa jedna osoba ima više od jednog poremećaja. Stoga ako sumnjate da vi ili netko iz vaše okoline ima poremećaj osobnosti savjetujemo da svoje pretpostavke provjerite sa stručnjakom. Većina osoba s poremećajem osobnosti osjeća osobnu patnju, ali njen uzrok vidi u okolini te se stoga osobe s ovim poremećajem rjeđe javljaju za pomoć. Umjesto njih, uglavnom to rade ljudi koji su im bliski. Poremećaji ličnosti dijele se u tri velike skupine – anksiozne, ekscentrične i dramatične. Promotrimo detaljnije od kojih poremećaja se sastoji svaka skupina te koji su karakteristike pojedinih poremećaja:

Anksiozni poremećaji osobnosti

Karakteristika ovih poremećaja je trajni osjećaj napetosti i straha – anksioznost.

Izbjegavajući poremećaj osobnosti

Osobe s izbjegavajućim poremećajem osobnosti imaju osjećaj manje vrijednosti te su preosjetljive na kritiku, a zbog straha od tuđih reakcija često su usamljene iako ne vole svoju usamljenost. Naziva se još i anksiozni poremećaj osobnosti, a ovisno o izvoru, javlja se u jedan do pet posto ljudi. Češći je kod žena nego kod muškaraca, a najčešće se javlja sa shizoidnim poremećajem ličnosti.

Opsesivno kompulzivni poremećaj osobnosti

Opsesivno kompulzivni ili anankastični poremećaj ličnosti obilježava težnja savršenstvu u svemu što se radi, tvrdoglavost, stalni oprez i osjećaj sumnje te zaokupljenost detaljima do mjere u kojoj se gubi poanta aktivnosti. Javlja se u jedan do dva posto populacije, a češći je kod muškaraca. Često se javlja zajedno graničnim, izbjegavajućim, narcističkim i paranoidnim poremećajem osobnosti.

Ovisni poremećaj osobnosti

Teško donošenje odluka, nisko samopoštovanje, prebacivanje i prepuštanje odgovornosti drugima, strah od usamljenosti i nedostatak odlučnosti karakteriziraju ovisni poremećaj osobnosti (naziva se još i ovisna ličnost te pasivno ovisna ličnost). Češće se javlja kod žena, a prisutan je u 2 do 8% ljudi. Javlja se u kominaciji sa ovisnim, shizoidnim te shizotipnim poremećajem ličnosti.

Dramatični poremećaji osobnosti

Osobe s dramatičnim poremećajima ličnosti svojim ponašanjem snažno utječu na druge osobe te dolaze u „centar pažnje“.

Antisocijalni poremećaj osobnosti

Osobe s ovim poremećajem zanemaruju tuđa prava, imaju smanjenu sposobnost suosjećanja, često se koriste prevarama i lažima, agresivne su i nemaju grižnju savjesti. Zbog navedenih karakteristika upadaju u probleme sa zakonom. Poremećaj se javlja kod 3% muškaraca i 1% žena, a češće je prisutan kod osoba koje žive u siromaštvu. Drugi nazivi za ovaj poremećaj su psihopatija, sociopatija i disocijalni poremećaj ličnosti.

Granični poremećaj osobnosti ili borderline

Česte promjene raspoloženja, nestabilni emocionalni odnosi, hirovitost, sklonost samoozljeđivanju i osjećaj praznine opisuju borderline. Za opis ovog poremećaja još se koristi i termin emocionalno nestabilna ličnost. Učestalost pojavljivanja iznosi dva posto, a nešto je češći kod žena nego kod muškaraca.

Histrionski poremećaj osobnosti

Tipična osoba sa histrionskim poremećajem ličnosti uživa biti u centru pažnje, preuveličano izražava osjećaje, stalno traži pozornost, emocionalno je osjetljiva i „dramatizira“. Između jedan i dva posto osoba pati od ovog poremećaja osobnosti, a nije jasno javlja li se podjednako često kod muškaraca i žena ili je češći kod žena. Najčešće se javlja uz granični poremećaj ličnosti, a naziva se još histerija te histerični poremećaj ličnosti.

Narcistički poremećaj osobnosti

Narcisoidne ličnosti imaju pretjerani osjećaj važnosti, misle da su izuzetno jedinstvene te konstanto zahtijevaju pažnju i divljenje od drugih. Iako naizgled samouvjerene, duboko u sebi su nesigurne. Sklone su svađama ispadima bijesa kada stvari nisu po njihovome te su vrlo osjetljive na neuspjeh. Ne mare mnogo za druge ljude – same sebi su centar svijeta. Učestalost ovog poremećaja je oko jedan posto, a češće se pojavljuje kod muškaraca i visokoobrazovanih osoba.

Često se javlja uz paranoidni, antisocijalni, granični, histrionski i ovisni poremećaj ličnosti.

Ekscentrični poremećaji osobnosti

Glavne karakteristike ovih poremećaja su čudno ponašanje te promatranje svijeta koje odstupa od realnosti.

Paranoidni poremećaj osobnosti

Paranoidni poremećaj osobnosti karakterizira opći osjećaj nesigurnosti i nepovjerenja u okolinu. Osobe s ovim poremećajem se ponašaju neprijateljski prema većini ljudi, zlopamtila su te vjeruju da im uvijek netko želi zlo. Zbog toga su stalno na oprezu. Učestalost ovog poremećaja je između 0,5 i 2,5 %, a češće se javlja kod muškaraca i manjinskih skupina.

Shizoidni poremećaj osobnosti

Prepoznaje se po povućenosti, izbjegavanju uzbuđenja i odvajanju od drugih ljudi. Rijetko pokazuju emocije, ne vole društvene kontakte te žive u svom svijetu misli i mašte. Između 0,8 i 1,8% ljudi ima ovaj poremećaj ličnosti, a javlja se duplo češće kod muškaraca u odnosu na žene.

Shizotipni poremećaj osobnosti

Shizotipni poremećaj osobnosti krasi čudno odijevanje, držanje, način držanja, hoda, govora i razmišljanja. Osobe s ovim poremećaje osjećaju neugodu u komunikaciji s drugim ljudima te rijetko uspostavljaju bliske međuljudske odnose. Rasprostranjenost u populaciji je oko 3%, češći je kod muškaraca, a najčešće se javlja u kombinaciji sa shizoidnim poremećajem ličnosti.

Ukoliko sumnjate da netko iz vaše blizine ima poremećaj osobnosti preporučujemo vam psihoterapiju kako bi ste se lakše nosili s njegovim ili njezinim ponašanjem.

Također, ako ste se pronašli u nekom od opisa poremećaja osobnosti naši psihoterapeuti će vam rado pomoći da savladate teškoće.

Izdvojeni terapeuti koji se bave ovom vrstom poteškoće

  • Nina Cuculić Diplomirana gestalt terapeutkinja, mag.prim.educ.
  • Helena Dukić Gestalt psihoterapeut pod supervizijom, Guided Imagery and Music terapeut, dr. sc. psihologije glazbe
  • Tajana Petrović Čemeljić dipl. Gestalt-terapeutkinja mag. educ. philol. croat.
  • Nataša Bardak Kognitivno-bihevioralni psihoterapeut, Sistemski obiteljski psihoterapeut, Shema terapeut pod supervizijom Master psihologije
Podijeli s prijateljima :)