fbpx

Stres i Burn out sindrom

Stres i Burn out sindrom

Kaže se da je stres jedna od bolesti modernog doba pa ćemo ga za početak teksta definirati. Naime stres je svaka nepredvidljiva situacija koja zahtjeva ljudsku prilagodbu. Pri tome se naša percepcija sužava i pojačava se koncentracija dok naš organizam pojačano šalje krv u mišiće, ubrzava disanje i rad srca, a usporava probavne reakcije. Stres može biti visokog ili niskog intenziteta, pozitivan ili negativan, a to ponajviše ovisi o percepciji samog događaja. Ta percepcija je opet uvjetovana našim stavovima, prijašnjim iskustvima, vještinama i crtama ličnosti. Dvije osobe mogu jednu te istu situaciju doživjeti potpuno različito. Na primjer, većina osoba bi osjećala veliki stres da se mora popeti na liticu visine 20 metara, ali osoba koja se bavi slobodnim penjanjem uživa u opisanoj situaciji.

S obzirom na trajanje postoje kratkoročni i dugoročni stres. Učestali negativan stres ostavlja loše posljedice po čovjekovo zdravlja, a kada se on događa na poslu postoji povećana opasnost od sagorijevanja ili „burn out sindroma“. Pokušajmo ga detaljnije objasniti.

Generalno, poremećaja sagorijevanja na poslu može se podijeliti u četiri faze – prva faza zove se faza medenog mjeseca i u njoj osoba idealizira svoj posao te nema štetnih posljedica izloženosti stresu. U drugoj fazi javlja se pojačana reakcija organizma na stres te osoba pod utjecajem stresa djeluje produktivnije nego inače i ne osjeća negativne posljedice. Ipak u ovoj fazi javlja se negativna percepcija izloženosti stresu. Tijekom treće faze osoba počinje osjećati teškoće izazvane dugoročnim stresom, a u posljednjoj, četvrtoj fazi dolazi do ozbiljnih poteškoća. Sindrom sagorijevanja na poslu karakteriziraju osjećaj iscrpljenosti, odvojenosti i ravnodušnosti prema poslu te smanjenog osobnog postignuća. Najčešće se javlja kod pomagačkih struka kao što su liječnici i medicinske sestre gdje ovisno o znanstvenom istraživanju 25 do čak više od 80% zaposlenika pokazuje simptome sagorijevanja na poslu. Češće nego u općoj populaciji prisutan je i kod zaposlenika u osnovnim i srednjim školama, pravnika, policajaca, vatrogasaca te vojnika.

Sagorijevanje na poslu nije bezazleno, a dugoročna izloženost stresu na radnom mjestu često vodi do razvoja jedne ili više od drugih vrsta psihičkih poteškoća kao što su depresija, post traumatski stresni poremećaj i alkoholizma. Psihoterapija dokazano pomaže u sprječavanju sagorijevanja na poslu te njegovom liječenju. Ukoliko sumnjate na simptome sagorijevanja na poslu preporučujemo online psihoterapiju.

Izdvojeni terapeuti koji se bave ovom vrstom poteškoće

  • Josipa Milović Magistra psihologije, specijalizantica art terapije Psihologinja
  • Nataša Bardak-Ćurko Kognitivno-bihevioralni psihoterapeut, Sistemski obiteljski psihoterapeut, Shema terapeut pod supervizijom Master psihologije
  • Maja Navijalić Kognitivno-bihevioralna psihoterapeutkinja pod supervizijom; Magistra psihologije
  • Ana Ereš Magistra psihologije, Geštalt psihoterapeut pod supervizijom Doktorantica medicinskih znanosti
  • Natali Dizdar Gestalt psihoterapeut i Integrativni psihoterapeut za djecu i adolescente Socijalni Pedagog, Glazbenica
  • Ema Dragojević magistra psihologije, Gestalt psihoterapeut u edukaciji pod supervizijom
  • Vanja Putarek Kognitivno-bihevioralna psihoterapetkinja pod supervizijom Doktorica znanosti i magistra psihologije
  • Ana Jantolek Psiholog i savjetodavni terapeut pod supervizijom pri Školi kibernetike i sistemske terapije
  • Ivona Maras magistra psihologije, kognitivno-bihevioralna psihoterapeutkinja pod supervizijom
  • Vanja Prvulović psiholog, geštalt psihoterapeut i (H)NLP trener
  • Zrinka Zarevski klinički psiholog, integrativni psihoterapeut
  • Snježana Milanović Hromin dr. med., psihijatar - psihoterapeut
Podijeli s prijateljima :)