fbpx

Mobing – zlostavljanje na radnom mjestu

Mobing – zlostavljanje na radnom mjestu

Idu li kolege na kavu poslije posla bez da vas zovu? Upadaju li vam često u riječ i omalovažavaju vaše ideje? Zovu vas nadimkom koji ne volite, a šef često baš vama daje najdosadnije zadatke? Ako se neko od ovih ponašanja odvija jednom tjedno ili češće kroz duži period (šest mjeseci ili više) vrlo lako da ste žrtva mobinga, tj. zlostavljanja na poslu.

Ono što treba dodati nekom od navedenih ponašanja kako bi se situacija opisala kao zlostavljanje su osjećaj neugode i nemoći kod žrtve. Mnogi ljudi nemaju baš najbolje odnose s kolegama ili šefom, ali ih ne pogađa pretjerano što nisu pozvani na kavu ili što odrađuju najdosadnije zadatke u tvrtki.

Mobing općenito označava neprijateljsko ponašanje jednog ili više pojedinaca prema usamljenoj žrtvi ili žrtvama koje se pri tome ne mogu obraniti te se osjećaju loše. Horizontalni mobing ondosi se na situaciju u kojoj se zlostavljanje dešava između osoba koje su jednako formalno pozicionirane u tvrtki dok vertikalni mobing predstavlja situaciju u kojoj nadređeni zlostavlja podređene (puno je rjeđa obrnuta situacija).

Jedan od prvih i istraživača mobinga i još uvijek vodeći autoritet na temu zlostavljanja na poslu, psiholog i psihijatar, Heinz Leymann podijelio je zlostavljačko ponašanje u 5 velikih kategorija:

  • napadi na komunikaciju (ignoriranje, prekidanje, omalovažavanje iznesenog)
  • napadi na socijalne odnose (izbjegavanje kontakata sa žrtvom)
  • napadi na osobnu reputaciju (otvoreno ponižavanje)
  • napadi na kvalitetu rada (neosnovana kritiziranja, prekomjerne kontrole, neispunjavanje osnovnih uvjeta rada kako bi se onemogućio kvalitetan rad žrtve)
  • napadi na zdravlje (osoba mora raditi poslove koji direktno štete njenom zdravlju)

Da bi se ponašanje vaših kolega okarakteriziralo kao mobing treba trajati minimalno 6 mjeseci i dešavati se jednom tjedno ili češće osim ako je riječ o blažim neugodnostima. U slučaju da je posrijedi velika razina neugodnosti govorimo o zlostavljanju na poslu bez obzira na učestalost ponašanja. Dobri primjeri za takvu vrstu ponašanja su seksualno zlostavljanje ili ponašanje koje vam značajno može ugroziti zdravlje, npr.  šef vas tjera da vozite auto s neispravnim kočnicama.

Mobing niti u kojem slučaju nemojte trpjeti, bilo da ste žrtva ili svjedok! Osim što je štetan za zdravlje te može dovesti do nesanice, gubitka apetita, smanjenja samopoštovanja, a često i depresije te povišene anksioznosti on je štetan i za tvrtku. Niti osoba koja je zlostavljana, niti zlostavljač ne mogu u takvoj situaciji ostvariti svoje najbolje rezultate.

Imajte na umu da niste sami te potražite pomoć. Poslodavac, odvjetnik ili sindikati bi vam trebali pomoći, a psihoterapija će ublažiti stres koji ste doživjeli te vam pomoći da se u budućnosti bolje nosite sa sličnim situacijama.

Izdvojeni terapeuti koji se bave ovom vrstom poteškoće

Podijeli s prijateljima :)