fbpx

Trauma i PTSP

Trauma i PTSP

Traumu možemo okarakterizirati kao visoko stresan događaj koji kod velike većine osoba izaziva značajne poteškoće u funkcioniranju.

Treba razlikovati traumu od stresa. Stres je svaka nepredvidljiva situacija koja zahtjeva ljudsku prilagodbu. Pri tome naš organizam pojačano šalje krv u mišiće, ubrzava disanje i rad srca, a usporava probavne reakcije. Stres može biti visokog ili niskog intenziteta, pozitivan ili negativan, ovisno o našoj percepciji samog događaja. S obzirom na trajanje postoje kratkoročni i dugoročni stres.

U našem društvu ponekad možemo čuti da je netko „istraumatiziran“ nakon shoppinga sa suprugom ili gledanja nogometne utakmice no takvi događaji ne predstavljaju traumu već blagi, kratkoročni, negativan stres niskog intenziteta. Stres može biti i pozitivan, npr. uzbuđenje zbog tih istih događaja – kupovine ili nogometne utakmice.

Veliki životni događaji kao što su rođenje djeteta ili vjenčanje kod većine osoba izazivaju pozitivan stres, tj. uzbuđenje. Neki ljudi mogu pretjerano reagirati na navedene događaje, doživjeti ih kao traumu i razviti post traumatski stresni poremećaj (PTSP). Ipak puno češće dolazi do PTSP-a kod velikih negativnih stresnih događaja  – trauma. Tipični primjeri su iznenadni gubitak posla, neočekivani prekid dugogodišnje emocionalne veze, pogođenost prirodnom katastrofom, zlostavljanje, nagla smrt bliske osobe, teška fizička povreda, ranjavanje i sudjelovanje u ratnim zbivanjima. PTSP je jedan od rijetkih psihičkih poremećaja za koje pouzdano znamo uzrok.

Prema istraživanjima, oko 60% muškaraca i 50% žena tijekom života doživi barem jednu traumu. Kao posljedica traume, može se javiti PTSP, a procjenjuje se da 3 do 7% populacije u razvijenim zemljama pati od ovog psihičkog poremećaja. Post traumatski stresni poremećaj je stanje karakterizirano sljedećim simptomima koji traju više od mjesec dana:

  • Ponavljajuća i intenzivna sjećanja na traumatski događaj, mogu se javljati u budnom stanju i tijekom sna
  • Izbjegavanje podražaja (stvari, prostora, ljudi, zvukova) koji podsjećaju na traumu
  • Gubitak sjećanja ili djela sjećanja povezanog s traumom
  • Trajna negativna uvjerenja o sebi, drugima ili svijetu (npr. ljudi su zli, svi su oni isti, muškarci su svinje)
  • Dugotrajna negativna emocionalna stajanja (sram, krivnja, strah, bijes, pretjerana pobuđenost organizma)
  • Nemogućnost doživljavanja pozitivnih emocija
  • Osjećaj otuđenosti od drugih ljudi
  • Gubitak interesa za svakodnevne aktivnosti

Kako bi se postavila dijagnoza, potrebna je prisutnost ponovnog proživljavanja, izbjegavanja svega što podsjeća na traumu i negativnih emocionalnih stanja. Traumatski događaji koji su uvjetovani ljudskom krivnjom ostavljaju dublje posljedice nego prirodne katastrofe.

Za uspješno prebolijevanje traume ključno je razviti osobni tumačenje situacije koje, pridaje smisao događaju. Psihoterapija pomaže u svladavanju traumatskih iskustava i PTSP-a, a preporučuje se osobama koje su doživjele traumu, ali i članovima njihovih obitelji. Naši psihoterapeuti će Vam rado pomoći, a ovdje možete dogovoriti svoju prvu sesiju s terapeutom po Vašem izboru.

Izdvojeni terapeuti koji se bave ovom vrstom poteškoće

  • Irina Maksimović Gestalt psihoterapeutkinja, edukantica kognitivno-bihevioralne terapije pod supervizijom, magistra psihologije
  • Ivana Šuša Gestalt psihoterapeutkinja, magistra i licencirana supervizorica socijalnog rada
  • Tajana Petrović Čemeljić Gestalt savjetodavna psihoterapeutkinja, mag. educ. philol. croat.
  • Kristina Kovačević Art savjetodavna psihoterapeutkinja, EMDR terapeutkinja
  • Nataša Bardak Kognitivno-bihevioralna psihoterapeutkinja, Sistemska obiteljska psihoterapeutkinja, edukantica OLI i shema terapije pod supervizijom, magistra psihologije
  • Lana Vincelj Bele Psihoterapeutkinja realitetne terapije, EMDR lev. 2 terapeutkinja, magistra psihologije
  • Ana Horvat Gestalt psihoterapeutkinja, neurofeedback praktičar, magistra psihologije
Podijeli s prijateljima :)