Samoozljeđivanje je zadnjih godina u porastu, a najčešće je među mladima u dobi od 14 do 25 godina. Pri tome se češće javlja kod djevojčica i žena, a rjeđe kod dječaka i muškaraca. Istraživanja pokazuju da je preko 10% ljudi u mladoj odrasloj dobi barem jednom počinilo samoozljeđivanje tijekom života. Kao najčešća metoda rabi se rezanje, a često je i trovanje alkoholom te grebanje vlastite kože. Za ovu poteškoću je karakteristično javljanje snažnih negativnih emocija koje se olakšavaju samoozljeđivanjem, a osoba koja si nanosi ozljede često razmišlja o samoozljeđivanju i kada se ne ozljeđuje.

Osobe koje se ozljeđuju većinom osjećaju krivicu i sram zbog toga što rade te skrivaju svoje ponašanje i samoozljeđuju se samo kada su sigurni da ih nitko drugi neće vidjeti. Iznimka od ovog ponašanja je trovanje alkoholom koje često može biti u javnosti te u svrhu privlačenja pažnje. Društvo većinom nema razumijevanja za samoozljeđivanje i to je dodatni razlog zašto osoba skriva svoj problem.

Ozljede nastale tijekom samoozljeđivanja ostavljaju štetne posljedice na fizičko i psihičko zdravlje, a kod osoba koje se samoozljeđuju povećan je rizik od samoubojstva iako se većina osoba samoozljeđuje bez namjere da se i ubiju. Samoozljeđivanje se može javljati samostalno ili sa drugim psihičkim poteškoćama kao što su granični poremećaj ličnosti, depresija, anksioznost i neke vrste ovisnosti.

Psihoterapija uspješno rješava problem samoozljeđivanja u većini slučajeva stoga ako se samoozljeđujete ili znate nekoga tko to čini savjetujemo vam da dogovorite online psihoterapiju s jednim od brojnih Exedrinih psihoterapeuta.