fbpx

VRSTE TERAPIJE

Kognitivno-bihevioralna psihoterapija

Kognitivno bihevioralna terapija (KBT) ili bihevioralna kognitivna terapija (BKT) jedna je od najzastupljenijih vrsta psihoterapije u današnjem svijetu. Temelji se na pretpostavkama da je većina ljudskih reakcija naučena te da su naše misli u većoj mjeri nego vanjske okolnosti odgovorne za to kako se osjećamo i ponašamo. Stoga se terapeut i klijent zajednički usmjeravaju na mijenjanje načina mišljenja (engl. cognition) i ponašanja (engl. behaviour) klijenta kako bi on naučio nove, poželjnije načine mišljenja i reagiranja u različitim životnim situacijama.

Kad se koristi?

Klijent i terapeut na početku tretmana određuju ciljeve terapije. Pri tome se ciljevi postavljaju vrlo specifično i strukturirano, a napredak u njihovom ostvarenju prati se iz susreta u susret. Kognitivno bihevioralna terapija spada u jednu od vremenski najkraćih terapija te u prosjeku traje između 10 i 20 susreta koji se najčešće održavaju jednom tjedno. Psihoterapija naravno može trajati duže ili kraće te se odvijati različitim intenzitetom, ovisno o željama i potrebama klijenta.

Domaće zadaće imaju vrlo važnu ulogu u KBTu – između dva susreta klijent samostalno uvježbava ono što je naučio na terapiji ili odrađuje dodatne zadatke kako bi ubrzao svoj napredak i ostvarenje zacrtanih ciljeva. Neke od tipičnih domaćih zadaća koje terapeut može predložiti klijentu su vođenje dnevnika na različite teme, osmišljavanje terapijskih ciljeva,  vršenje istraživanja o nekom području i svjesno mijenjanje načina komunikacije s određenom osobom ili osobama.

Uz domaće zadaće, većina KBT pristupa koristi i osporavanje iracionalnih vjerovanja, racionalno zamišljanje i desenzibilizaciju. Osporavanje iracionalnih vjerovanja je proces u kojem terapeut aktivno osporava iracionalna vjerovanja klijenta te ga podučava kako da to sam čini. U racionalno emocionalnom zamišljanju  klijent osmišljava idealan način razmišljanja u nekoj situaciji te ga potom uvježbava kako bi ga primijenio u stvarnom životu dok se u desenzibilizaciji klijent izlaže nekom za njega neugodnom podražaju uz pomoć psihoterapeuta kako bi na njega drugačije reagirao. Npr. klijent koji se jako boji pasa postepeno se suočava sa svojim strahom, prvo putem video materijala, a kasnije i u živo. Na kraju terapije klijent uspijeva podragati psa te gubi strah od pasa.

Što očekivati?

Kognitivno bihevioralna terapija pokazala se naročito uspješna u tretmanu anksioznih poremećaja, poglavito fobija i napadaja panike te depresije. Osim navedenih poremećaja, KBT se preporučuje kod širokog spektra poteškoća kao što su: bipolarni i opsesivno kompulzivni poremećaj ličnosti, bipolarna depresija, hipohondrija, ovisnosti, poremećaji spavanja i hranjenja, poremećaji seksualnog nagona, Post traumatski stresni poremećaj (PTSP) i shizofrenija. KBT također nudi efikasne tehnike za podizanje samopouzdanja, samopoštovanja, asertivnosti i komunikacijskih vještina te nadvladavanje bračnih teškoća i problema u odgoju djece.

Terapeuti koji prakticiraju ovu vrstu terapije:

  • Barbara Miletić Edukantica kognitivno-bihevioralne psihoterapije pod supervizijom, magistra psihologije
  • Tajana Prlić Edukantica kognitivno-bihevioralne psihoterapije pod supervizijom, magistra psihologije
  • Venita Mužek Bešen Edukantica kognitivno-bihevioralne psihoterapije pod supervizijom, magistra psihologije
  • Leona Bortas Kognitivno-bihevioralni psihoterapeut pod supervizijom, Magistra psihologije
  • Irina Maksimović Gestalt psihoterapeut, Kognitivno bihevioralni terapeut pod supervizijom, Magistra psihologije
  • Ivan Sušanj Dipl. psiholog, kognitivno bihevioralni psihoterapeut pod supervizijom
  • Nataša Bardak-Ćurko Kognitivno-bihevioralni psihoterapeut, Sistemski obiteljski psihoterapeut, Shema terapeut pod supervizijom Master psihologije
  • Maja Navijalić Kognitivno-bihevioralna psihoterapeutkinja pod supervizijom; Magistra psihologije
  • Snježana Milanović Hromin dr. med., psihijatar - psihoterapeut
Podijeli s prijateljima :)